Dragućki brevijar

kratica: BrDrag

vrijeme nastanka: 14. st.

mjesto čuvanja: Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

signatura: III b 25

veličina: 196 listova, 29,3 × 20,6 cm

tip teksta: pergamentni rukopis

napomene:

Pripada skupini kodeksa s opsežnim perikopama, pa je zanimljiv za proučavanje glagoljičnih starozavjetnih knjiga. Premda su pisari i mjesto pisanja nepoznati, prema brojnim ikavizmima može se pretpostaviti da je pisan istočnije od Istre, odnosno možda je u Istru donesen s krbavskoga područja. To potvrđuje i kalendar u kojemu su jače zastupljeni zadarski zaštitnici. Prema jednoj zabilješki koja je pisana sredinom 15. st. može se zaključiti da je brevijar donesen u Draguć u Istri.


sadržaj:

temporal, rubrika, himni, dodani oficiji, kalendar


literatura:

VAJS, J. 1910. Nejstarší breviář chrvatsko-hlaholský. Prag: Král. Česka společnost náuk, LXXXVII–XCI.

MILČETIĆ, I. 1911. Hrvatska glagoļska bibliografija, I. dio. Opisi rukopisâ. Starine 33. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 36–38.

ŠTEFANIĆ, V. 1952. Glagoljski notarski protokol iz Draguća u Istri (1595.–1639) s uvodom o Draguću i njegovim glagoljskim spomenicima. Radovi Staroslavenskog instituta 1: 87–91.

ŠTEFANIĆ, V. 1969. Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, I. dio. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 117–120.

Objavljeno u D